Mnogi ljudi nisu zadovoljni svojim životom, ali se boje bilo što u njemu promijeniti. Promjena je toliko bolna da će oni radije patiti, biti nesretni, zanemarivati svoje želje i potrebe sve dok ne dotaknu dno. Neka istraživanja pokazuju da je manje od 15% ljudi zadovoljno kvalitetom života kojeg žive, iz čega proizlazi da ostalih 85% ljudi nije zadovoljno. Nije li to zabrinjavajuće? Zamislite čovjeka koji je pao u provaliju pa se plaši pomaknuti s mjesta da mu se ne bi dogodilo što gore. Ne želi riskirati i biti spašen da ne bi naišao na neki veći problem. Takvih ljudi danas ima posvuda i žive svoje živote u lažnoj sigurnosti, odbijanju prihvaćanja odgovornosti i vječnom zanovijetanju.

Darwin je negdje lijepo rekao: Ne opstaju oni najveći i najjači, već oni koji se uspiju prilagoditi. Opstaju oni koji se ipak odvaže na promjenu. No promjene izazivaju otpore i ljudi ih izbjegavaju. Vjerujem da uzimajući ovu knjigu u svoje ruke i vi želite tu promjenu. Ako vjerujete da možete bolje od ovoga što jeste i imate to znači da je sazrelo vrijeme da se zaputite na taj put. No koga mijenjati? Svi misle kako promijeniti svijet, a nitko ne misli kako promijeniti sebe rekao je Lav Tolstoj. Iako bismo najradije mijenjali druge time ne bismo ništa postigli jer najveći naši problemi i dileme nalaze se ipak u nama. Očito je da mnogo više problema imamo sa sobom nego sa drugima, samo to ne želimo priznati jer bi to značilo da moramo mijenjati sebe. Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možemo promijeniti, a to smo mi sami rekao je Heraklit. Zadržimo se na njemu. O tome nam govori i sljedeća priča.

“Kad bijah mlad i slobodan i kad moja mašta nije poznavala granice, sanjao sam o tome da promijenim svijet. No postajah sve starijim i sve mudrijim i shvatih da se svijet ne želi promijeniti.

Pomalo suzih svoje domete i odlučih promijeniti samo svoju zemlju. Ali, i ona se činila postojanom. U svojim se starim danima, u jednom očajničkom pokušaju, namjerih promijeniti samo svoju obitelj, one meni najbliže. Ali jao, ni oni to ne prihvatiše.

Sada, dok ležim na svojoj samrtničkoj postelji, odjednom shvatih: da sam samo najprije promijenio sebe, svojim bih primjerom promijenio svoju obitelj. Oni bi mi svojim nadahnućem i ohrabrenjem dali snage kojom bih mogao poboljšati svoju zemlju i, tko zna, možda bih tada mogao promijeniti svijet.”

Postoje dva velika dana u životu – dan kada se rodimo i dan kada shvatimo zašto smo se rodili rekao je William Barclay. Traženje razloga života temeljno je čovjekovo pitanje. Čini se da je većina naših problema povezana upravo s time što ne znamo “zašto” živimo, te se to odražava na ono “kako” živimo. Nikada to nije bilo toliko očito kao danas, kada živimo u vremenu beznađa, obeshrabrenosti i besperspektivnosti. Shvatiti zašto živimo u konačnici znači dobiti odgovore na sva pitanja. No jesmo li sazreli da tražimo odgovor na pitanje „zašto“, pitanje smisla života. Samo nam ti odgovori mogu reći zašto je promjena nužna i zašto smo mi nezadovoljni.

Čežnja čovjekova bića je usmjerena ka sreći. To je čežnja da se uspije ostvariti ono što se u vama nalazi kao sjeme, odnosno da se donese plod. Sve sposobnosti i vrijednosti nalaze se u čovjeku u jednom potencijalu ili moći širenja i rasta. U nama se dakle nalaze mnoge mogućnosti dobra, istine, pravednosti, ljepote, kreativnosti i bezbroj drugih vrijednosti. To je naša bit, naša duhovna priroda. Neka od tih sjemenja zauvijek ostanu samo sjemenja i nikada se ne realiziraju. No ona koja ostvarimo postanu naš život. Phil Bosmans je jednom rekao: Ne radi se o tome da čovjek uspije, nego da donese plod. Uspjeh, njega sam uživaš. Plod, od njega žive drugi. Samo tako možemo biti sretni jer nismo samo ostvarili uspjeh već i postigli smisao toga uspjeha. Kako god zvali to čovjekovo ostvarenje u osobnim i međuljudskim odnosima, ili otkrivanja razloga života put je isti, a to je upoznavanje onih univerzalnih načela, onih ispravnih zakona života na kojima sve počiva. No do njih treba doći. To jedino možemo učiniti ako upoznamo sebe i upoznamo svijet oko sebe. Stoga krenimo na taj put.

Svijet se oko nas danas mijenja brže nego što mi bivamo spremni da prihvatimo tu promjenu. Kada shvatimo sadašnje stanje stvari njegova pravila već iščezavaju i počinju važiti neka nova pravila. Svemir nas fascinira svojom veličinom i brzinom. Izazovi s kojima se dakle suočava današnji čovjek traže od njega neku dublju razinu razmišljanja i djelovanja, odnosno veću pripremljenost. No čovjek je biće koje razmišlja i djeluje samo u okviru prošlosti i sagledavanja posljedica. Kako onda promijeniti ovu staru razinu razmišljanja i pripremiti se za nove izazove?

Jednostavno, da biste pročitali neku knjigu morate prije svega poznavati abecedu. Abeceda vam omogućuje susret sa tom i svim knjigama koje postoje. Upravo je to paradigma sagledavanja nove razine razmišljanja. To znači da morate upoznati jednu novu abecedu razmišljanja, abecedu po kojoj danas funkcioniraju ljudi i stvari. Abecedu vrijednosti.